top of page
Search

SMIJEŠNI MITOVI O PREHRANI i znanost iza toga

Kalorija je kalorija

Naravno, kalorije su važne u smislu mršavljenja.

Ali važno je odakle te kalorije dolaze

najviše u smislu zdravstvene dobiti.

Evo 3 primjera kako "kalorija NIJE kalorija."


-Vjerojatnije je da će fruktoza potaknuti glad,

a povećavaju abdominalnu pretilost i inzulin

otpornost, u usporedbi s istom količinom

kalorija iz glukoze

-Konzumiranje proteina može ubrzati metabolizam i

smanjiti glad u usporedbi s mastima i ugljikohidratima

-MCT (kao što je iz kokosovog ulja) pojačavaju

metabolizam i smanjiti ce glad u usporedbi

na dugolančane masne kiseline !!

Proteini su loši za "vaše kosti i bubrege"

Istina je da vas konzumacija proteina može učiniti da

izlučuju više kalcija u kratkom roku !

Međutim, dugoročne studije pokazuju da je proteinski

unos povezan s poboljšanim zdravljem kostiju i smanjuje rizik od prijeloma, a ne obrnuto .

Studije ne nalaze bas nikakvu povezanost s bolešću bubrega .

Dva najvažnija čimbenika rizika za bubrege su dijabetes i visoki krvni tlak.

Konzumiranje odgovarajuće količine proteina pomaže u oba slučaja, što trebali smanjiti rizik od kasnije bolesti bubrega

u životu .


Najzdravija prehrana je uravnotežena dijeta s niskim udjelom masti ?

Smjernice za niske masnoće prvi put su izašle 1977 godine

gotovo u isto vrijeme kad je započela epidemije pretilosti .

NIH ( national institute of health) je odlučio testirati ovu dijetu i

financirao inicijativu za zdravlje žena, najveću (RCT Randomized controlled clinical trials) = Randomizirana kontrolirana klinička ispitivanja ikada proveden na dijeti.

Na njemu su bili smješteni deseci tisuća žena bilo dijeta s niskim udjelom masti, iilisu nastavili jesti standardnu zapadnjačka prehranu. Studija je trajala 7.5 godine i rezultati su bili jasni:

Dijeta NIJE spriječila debljanje. Skupina s niskim udjelom masti težila je samo 0,4 kg manje od

kontrolna skupina nakon 7,5 godina.

Dijeta nije spriječila bolesti srca i nije bilo razlike između skupina.

Svi bi se trebali vratiti natrag na natrij !

Natrij je ključni elektrolit u tijelu i naše ga stanice moraju održavati unutar vrlo uskog rraspona ili ćemo umrijeti.

Već dugo vremena natrij je smatran da povišuje krvni tlak i da može povećati rizik od bolesti. Istina je da može blago povisiti krvni tlak kratkoročno . Međutim, studije ne podržavaju ideju da smanjenje natrija pomaže poboljšati stvarne teške ishode poput srčanog udara. Randomizirana kontrolirana ispitivanja natrija ograničenje pokazuje da na njega nema učinka kod

kardiovaskularne bolesti ili smrti. Također pokazuju

da ograničenje natrija može povećati trigliceride i razine kolesterola.


Zasićene masti ce vam dati bolesti srca !

Ova se ideja temeljila na nekom pogrešnom promatranju

studije provedene 60-ih i 70-ih godina. Od tad, mnoga su istraživanja preispitivala ovaj odnos i otkriveno je da ne postoji doslovno nikakva povezanost između potrošnja zasićenih masti i kardiovaskularnih bolesti i mijenja LDL iz malog, gustog (lošeg) u veliki LDL, koji je dobroćudan.


Nemate razloga izbjegavati prirodnu hranu koja je bogata sa zasićenim mastima. Meso, kokosovo ulje i maslac su savršeno zdrave namirnice.


Kava je loša za vas !

Kava je u prošlosti bila na lošem glasu. to je istina da je kofein, aktivni stimulans u kavi, može malo povisiti krvni tlak u

kratkoročno djelu dana


Unatoč ovim blagim nuspojavama, dugoročno promatračke studije zapravo pokazuju da kava smanjuje rizik od mnogih bolesti.

Šalice kave benefiti

Moze poboljšati rad mozga

Pomaže vam sagorjeti više masti

Smanjite rizik od dijabetesa

Smanjite rizik od Alzheimerove bolesti i

Parkinsonova bolest

Zaštitite svoju jetru od ciroze i raka


Kava meni nije osobno najdraži stimulans za buđenje ali ima neke svoje prednosti, posto uvijek klijentima govorim ne piti kavu radije sol i vodu prije treninga ili čaj, nesto sto nije toliki prirodni diuretik, sa druge strane jako puno vas konzumira kavu godinama ako ne i cijeli život. Nevidim razlog zasto maknuti taj stimulans mozda ga samo piti pametnije i ne nekoliko puta dnevno jer nema smisla.


Jaja su bogata kolesterolom i dati će vam dati srčanu bolest !!

Jaja su među najhranjivijim i najzdravijim namjernicama koje možete jesti. Pune su vitamina,minerali, anantioksidansa.

Studije pokazuju da konzumacija jaja zapravo poboljšava lipidni profil krvi. Oni podižu HDL (dobar) kolesterol i može promijeniti LDL čestice koje prenose kolesterol i odlažu ga u pojedina tkiva i organe, čestice sadrže kolesterol koji se naziva "lošim kolesterolom.

Opservacijske studije ne pokazuju povezanost između

konzumacija jaja i rizik od srčanih bolesti .

Osim toga, neka istraživanja pokazuju da jaja za

doručak vam može pomoći da smršavite itd...

Definitivno jedan od najboljih i najmoćnijih doručka današnjice.


Dijete s niskim udjelom ugljikohidrata su neučinkovite i opasne po zdravlje vise nego sto mislite !

Od 2002. bilo ih je na desetke randomiziranih kontroliranih ispitivanja koja su bila provedena i uspoređeno s niskim udjelom ugljikohidrata i dijeta s niskim udjelom masti. U gotovo svakoj od ovih studija, dijete s malo ugljikohidrata:

Uzrokuju značajno veći gubitak težine nego dijete s niskim udjelom masti .

-Drastično niži trigliceridi, što je važno za čimbenike rizika za bolesti srca.

-Povećajte HDL (dobar) kolesterol

-Poboljšava šećer u krvi i smanjuje rizik za dobiti dijabetes

-Značajno snižavanje krvnog tlaka

Jos uvijek nisam na" Ti" sa ovom posljednjom studijom jer nisam fan izbacivanja niti masti niti ugljikohidrata iz prehrane.

Postoje puno bolji nacini za manipulaciju makronutrijenata, i energije kroz dan kod pojedinih ljudi!!

Prehrana treba biti svestrana i u svakom trenutku neke djete moras jesti sve moguce namjernice samo je pitanje kako sto i kada !!


Citamo se uskoro


Reference:


1. PMCID: PMC2673878

2. PMID: 23280226

3. PMID: 15466943

4. PMID: 9701177

5. PMID: 9497187

6. PMID: 21102327

13. doi:10.1001/jama.294.19.2455

14. doi:10.1001/jama.295.1.39

15. doi:10.1001/jama.295.6.655

16. doi: 10.1056/NEJM200101043440101

20. doi 10.3390/nu13103305

22. doi: 10.1159/000515058

23. doi: 10.1016/j.jacc.2020.05.077

27. doi: 10.1038/sj.ejcn.1600899

33. doi:10.1001/archinternmed.2009.439

38. doi: 10.1097/01.mco.0000171152.51034.bf

39. PMID: 19369056

42. doi: 10.1080/07315724.2005.10719497

44. doi: 10.1111/j.1464-5491.2007.02290.x

45. doi: 10.1186/1743-7075-1-13

46. doi: 10.1007/s11745-008-3274-2

48. doi: 10.1056/NEJMoa022207

49. doi: 10.3945/ajcn.2008.27326

50. PMID: 19099589

52. PMID: 16409560

53. DOI: 10.1001/jama.297.9.969



92 views1 comment

1 Comment


odličan članak!

Like
bottom of page